Grad Bjelovar

Sjeveroistočno od Zagreba u podnožju Bilogore nalazi se grad Bjelovar. Prvi put spominje se 1420. g. Glavni trg čini skladnu cjelinu s baroknim crkvama sv. Terezije i sv. Duha Gospodarsko, kulturno, zdravstveno i prosvjetno središte Lonjsko-ilovske zavale i bilogorske Podravine, te sjedište Bjelovarsko-bilogorske županije. 

Jezgra današnjeg Bjelovara nastala je u nepune dvije godine, 1756. i 1757. (carica Marija Terezija, austrijska nadvojvotkinja, rimsko-njemačka carica i hrvatsko-ugarska kraljica koja je osnovala grad kao vojno središte davne 1756.godine). Tada je rođena ideja da se u središte grada smjesti park četvrtasta oblika, te da sve ulice budu postavljene međusobno pod pravim kutom. Posjeta Bjelovaru i parku njegova najužeg središta na Trgu E. Kvaternika, sigurno će vam ostati u sjećanju, jer to je već drugu godinu za redom najljepši trg kontinentalne Hrvatske. 

Hrvatski ban Ivan Mažuranić, pjesnik, proglasio je Bjelovar 1874. godine slobodnim kraljevskim gradom i dao mu grb. Bjelovar održava manifestaciju "Terezija", koja se održava u čast carice Terezije. 

Kulturno povijesni spomenici 

· Kasnobarokna crkva sv. Terezije Avilske građena od 1756. do 1771.
· Paviljon od bračkog kamena iz 1943., u središnjem parku
· Četiri barokna kamena kipa u središnjem parku: kip sv. Terezije Avilske iz 1777., kip sv. Jurja i sv. Jelene Križarice iz 1778. i kip sv. Ivana Nepomuka
· Gradski muzej osnovan 1949.
· Zgrada vojne komande (Straža) oko 1756., danas sjedište gradske uprave
· Pravoslavna crkva sv. Trojice iz 1772. oslikali Menci Klement Crnčić i Ivan Tišov
· Sinagoga iz 1913., od kraja Drugog svjetskog rata je Dom kulture
· Zgrada čitaonice iz 1832.
· Zgrada Hrvatskog sokola iz 1912. arhitekt Dionis Sunko
· Spomen područje Borik, za žrtve Drugog svjetskog rata
· Spomen područje Barutana, za poginule u obrani grada 29. rujna 1991.
· Spomen područje Lug, za žrtve Drugog svjetskog rata
· Zgrada narodne knjižnice „Petar Preradović”
· Zgrada gimnazije iz 1901.
· Crkva sv. Ane iz 1993.
· Crkva i franjevački samostan sv. Antuna Padovanskoga iz 1936.
· Crkva sv. Andrije na starom groblju iz 1765.
· Crkva sv. Leopolda Mandića u Markovcu
· Drvored platana iz 1828. na Šetalištu dr. Ivše Lebovića
· Kapelica Gospe Lurdske u krugu opće bolnice iz 1885.
· Kapelica sv. Florijana kraj gradske tržnice iz 1756.
· Kapelica sv. Križa u krugu vojarne iz 1935.
· Kapelica sv. Fabijana i Sebastijana na Križevačkoj cesti
· Fontana „Povratak panonskih kitova”