Grad Križevci

Grad Križevci je jedan od najstarijih gradova sjeverne hrvatske, grad bogate i slavne prošlosti. Poznat po svom kulturnom nasljeđu, njegov pisani spomen pod nazivom ris nalazimo u dokumentima već 1193 godine, a status slobodnog i kraljevskog grada dobio je 1252 godine. 

U srednjem vijeku u Križevcima postoji augustinski samostan i crkva Sv. Križa uz koju se 1643. podiže zvonik, a unutrašnjost je barokizirana u XVIII. st. U njoj je nekoliko baroknih slika i mramorni oltar (F. Robba, 1756.). 

U XVII. st. se grade franjevački samostan i pavlinska crkva Sv. Ane (1689.). Krajem XVIII. st. dolazi do pojačane građevinske djelatnosti, izgrađene su prve veće zgrade svjetovnog karaktera, a pristupa se uređenju javnih površina. Izlazak grada izvan srednjovjekovnih okvira najbolje potvrđuje izgradnja kapele Majke Božje Koruške (1712.-1725.) zapadno od utvrde. Godine 1786. preseljeno je sjedište župe iz crkve Sv. Križa koja je bila izvan zidina u napuštenu pavlinsku crkvu unutar utvrde. Osamostaljivanje Križevačke županije je zahtjevalo županijsku zgradu za potrebu koje je 1768. kupljena palača obitelji Gladki, nadograđivana 1779. i 1780. Uz nju se istiću palače obitelji Karas (1796.) i rodna kuća Franje Markovića (1798.). 

Nekadašnji franjevački samostan, preuređen u biskupsku palaču (F. Arnold, 1843.-1845.). Bivša franjevačka crkva, koja je postala grkokatoličkom katedralom, restaurirana je u neogotičkom stilu (H. Bollé) s ikonostasom i slikama na zidovima C. Medovića, I. Tišova i B. Čikoša te oltarom S. Pardona.