Grad Ludbreg

Ludbreg, naselje na lijevoj obali rijeke Bednje u Podravini, 25 km jugoistočno od Varaždina; nadmorska visina 150 m.

Ludbreg je euharistijsko svetište, jedinstveno u Hrvata a među rijetkima u kršćanskom svijetu koje je utemeljeno pismenim ukazom samog Svetog Oca. Bulom pape Leona X, izdanom 14. travnja 1513. god., priznata je i potvrđena čudesna pojava Svete Krvi Isusove u kapeli tadašnje srednjevjekovne ludbreške tvrđave (castrum Ludbregh).

Čudo se zbilo davne 1411. god., kad je svećenik, služeći misu u kapeli, posumnjao u riječi pretvorbe kruha i vina u pravo tijelo i pravu krv Isusovu. On je, kaže se u papinskoj buli, "zapanjen ovim čudom neko vrijeme skrivao stvar, ali je napokon - jer Bog nije htio, kao što se moglo i vjerovati, da tako slavno čudo i potvrda katoličke vjere protiv onih koji u nju sumnjaju ostanu duže skriveni - kada je pao na samrtnu postelju, otvoreno ispovijedio sve kako se dogodilo, a navedeni kalež s onom tekućinom koja je imala boju naravne i vidljive krvi izložio, odnosno predao da se odloži i zauvijek čuva u župnoj crkvi Sv. Trojstva u Ludbregu."  Od toga se doba oko svete relikvije događaju čudesna ozdravljenja.

Relikvija se danas čuva u prekrasnoj baroknoj pokaznici (monstranci) iz 17. st. koja je rad habaugsburških zlatarskih majstora. Pokaznicu je godine 1721. župi poklonila ludbreška grofica Eleonora Batthyany Strattmann. Srednjovjekovna kapelica u kojoj se događaj zbio danas je dio barokno- klasicističkog kompleksa dvorca Batthyany. Zidovi kapelice oslikani su u 18. st. baroknim freskama koje prikazuju prizore vezane uz čudo pojave Svete Krvi Isusove. U dvorcu Batthyany, spomeniku kulture 1 kategorije, od 1994.god. je smješten Restauratorski centar Hrvatske. U njemu se obnavljaju umjetnine iz ratom pogođenih područja Hrvatske.1739. god. zavjetovao se Hrvatski sabor u Ludbregu podići kapelu u čast štovanja Presvete Krvi Isusove koje je nazvao "najvećim blagom hrvatskog kraljevstva".

Kapela i križni put izgrađeni su tek 1993. god., u doba konačnog osamostaljivanja hrvatskog naroda i stvaranja demokratske hrvatske države. Ludbreška Sveta Nedjelja, koja se od davnina održava krajem kolovoza i početkom rujna u čast štovanja Presvete Krvi Isusove, najveće je proštenje u Hrvatskoj s bogatim desetodnevnim programom vjerskih, kulturnih, športskih i zabavnih manifestacija.  Proštenjarsko raspoloženje danima vlada Ludbregom, a gotovo cijelo mjesto postaje veliki sajmeni prostor starinskog, otvorenog tipa na kojem se nudi obilje najrazličitije robe i najrazličitijih vrsta zabave. Ugostiteljska ponuda je bogata, s obiljem domaćih specijaliteta.