Kulturna baština

vukovarska golubicaHrvati su jedan od malobrojnih naroda Europe koji se po dolasku na ova područja izravno susreće s netom minulom veličinom dvaju izvora zapadnoeuropske kulture: stare Grčke (s vidljivim tragovima do danas npr. u Trogiru i Visu), te Rima (Pula, Split ali i u sjevernoj Hrvatskoj: Siscija, Mursa, Cibalia, Sirmium).

Prvi materijalni spomenici hrvatske kulture potječu iz vremena doseljenja Hrvata u današnju domovinu (arheološki nalazi iz starohrvatskih nekropola). Među najstarije sačuvane spomenike hrvatske kulture ubrajaju se poznati kameni fragmenti, dijelovi nekadašnjih velikim dijelom sakralnih objekata, koji su podjednako dokazi stupnja razvijenosti likovnih umjetnosti, arhitekture i kiparstva, ali i pisane riječi. Jedan od njih, s latinskim jezikom, Višeslavova krstionica (oko g.800.), koja govori podjednako svojom plastičnom ljepotom ali ujedno i mudrošću teksta kao izraza određenog tipa filozofske misli: “Ovaj izvor prima slabe, da ih učini prosvijetljenima...”. bascanka ploca

Drugi je poznata Bašćanska ploča (1080.), koja je fragmentni dokument ne samo politički nego i likovni i filološki: dokaz postojanja hrvatskog nacionalnog jezika i pisma (glagoljice) u službenoj uporabi kao nečeg što već postoji kao život.

Kulturna baština, duhovno, pa i materijalno blago hrvatskog naroda čuva se u nizu muzeja, knjižnica i sličnih ustanova u raznim mjestima. Štoviše, u zavičajnim muzejima ponekih sela nailazi se na dragocjen etnografski, arheološki, povijesni i umjetnički materijal.