Prirodna baština

Prirodna baština u brojkama plitvička jezera
otoci, hridi i grebeni - 1.186
nacionalni parkovi - 8
parkovi prirode - 6
spomenici prirode - 72
značajni krajolici - 28
naseljeni otoci - 66
strogi rezervati prirode - 2
specijalni rezervati - 92
hortikulturni spomenici - 114
Dužina obale u kilometrima: ukupno: 5.790,1
- kopno: 1.777,7 - otoci: 4.012,4

Na putu do Jadrana nižu se ljepote Hrvatske - kroz zlatnozelenu slavonsku ravnicu ukrašenu čarima hrastovih šuma, do slikovnih brežuljaka zelenog Hrvatskog zagorja, preko tamnozelenih crnogoričnih šuma i šarenih cvjetnih livada Gorskog kotara ili savršenih ljepota Plitvičkih jezera, preko vrleti Velebita, vječnog kamenog starca u nebeskom plavetnilu naslućuje se pučina Jadrana.

velebitProglašenjem nacionalnim parkovima i parkovima prirode u Hrvatskoj je posebno zaštićeno deset planinskih područja. Planinska područja danas su jedno od rijetkih prostora na kojima je očuvan ekosistem, s brojnim biljnim i životinjskim vrstama, specifičnom ruralnom kulturnom tradicijom lokalnog stanovništva.

Hrvatski Jadran more tisuću otoka

Jadransko more dugo je 870 kilometara, a široko najviše 210 kilometara. Ono se ubraja u jedno od najljepših svjetskih mora.kornati Karakterizira ga visok stupanj slanoće, osobita čistoća i toplina. Prosječna temperatura mora tijekom ljeta kreće se između 25º i 27º Celzijevih stupnjeva. Najveći otoci su Krk, Cres i Brač. Najnaseljenija je Korčula, a potom Krk.

Hrvatski su otoci prostor kontakta u fizičko-geografskom, gospodarskom i kulturno-geografskom smislu. U geografskoj literaturi uobičajena je regionalno-geografska podjela hrvatskoga otočnog prostora na zapadnoistarsku, kvarnersku, sjevernodalmatinsku, srednjedalmatinsku i južnodalmatinsku skupinu, odnosno podjela na otoke unutrašnjeg, srednjeg  te vanjskog niza koji uključuje i neke pučinske otoke (Jabuka, Palagruža).