Turizam

Zdravstveni turizam
Već su stari Rimljani poznavali i koristili neke termalne izvore u Hrvatskim krajevima. Brojni su termalni izvori u Hrvatskom zagorju. Lječilišni se turizam razvio u Varaždinskim, Stubičkim, Krapinskim i Tuheljskim toplicama. U zapadnoj Slavoniji najdulju lječilišnu tradiciju imaju Daruvar i Lipik, na Kordunu Topusko, a u istočnoj Slavoniji kraj Valpova Bizovačke toplice. Na obali mora najpoznatija su lječilišta u Umagu, Opatiji, Crikvenici, Hvaru, Velom Lošinju, Veloj Luci, Makarskoj, a u unutrašnjosti Istre Istarske toplice. Sva su ta središta dobro opremljena za liječenje, prevenciju i rehabilitaciju. Posjetiteljima su na raspolaganju brojni hoteli, obično viših kategorija, te privatni smještaj.

Tenis
ATP Umag
Umag je sjedište vrhunskog nacionalnog i svjetskog ATP turnira - Croatia Open, s visokim fondom nagrada. U Bolu se nalazi tenis centar “Bol” sa 20 tenis igrališta i centralnim tenis stadionom sa 2 000 sjedećih mjesta. Svake godine 4 - 6 međunarodnih tenis natjecanja.

Kongresni turizam
Hrvatska zauzima važno mjesto u međunarodnom kongresnom turizmu - 75 potpuno opremljenih kongresnih dvorana za više od 4000 sudionika, te 6900 soba u kongresnim hotelima. Organizirajući mnoge specijalizirane kongrese u turističkim središtima (Zagreb, Brijuni, Opatija, Poreč, Umag, Rovinj, Pula, Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik). Hrvatska učvršćuje svoje mjesto među međunarodnim kongresnim središtima.

Sportski ribolov
Dopušten je u brojnim rijekama, rječicama, potocima, jezerima i u moru. Osobito je aktivan ribolov na rijeci Gackoj u Lici te u Kopačkom ritu u Baranji. Za sportski ribolov na moru su potrebne dozvole za koje se plaćaju naknade kao i za podvodni ribolov. Dozvola za obavljanje rekreacijsko-športskog ribolova na moru za hrvatske ili strane državljane izdaje se na rok od: za jedan (1) dan; za tri (3) dana; za sedam (7) dana; za trideset (30) dana, za tekuću kalendarsku godinu (godišnje dozvole). Za ribolov u slatkim vodama obično je potrebna dozvola. Ribiči mogu dobiti sve potrebne obavijesti u Ribolovnom savezu Hrvatske u Zagrebu, Trg sportova 11 te u Savezu za sportski ribolov na moru i podvodne djelatnosti, Zagreb, Dalmatinska 12.

Lov
Lovci imaju dobar razlog za dolazak na odmor u Hrvatsku koja ima oko 70000 krupne i 80000 sitne divljači, odnosno ukupno 768 lovnih područja - u nizinama uz rijeke, u visokim planinama, u gustim hrastovim šumama i na prostranim livadama. Slavonija i Baranja na sjeveroistoku Hrvatske nude velike mogućnosti raznovrsnog lova. Lovi se jelen lopatar i obični jelen, srneća divljač, divlja svinja, kuna bjelica i kuna zlatica, lisica, divlja mačka, puh, tvor, zec, fazan, trčka, prepelica, divlja patka, divlja guska. U planinskim područjima Gorskog kotara može se loviti divokoza i medvjed. Divokoza se lovi i u Dalmatinskoj zagori i na Biokovu, a na Pelješcu i otocima muflon. Za Istru je karakteristična niska i pernata divljač, a otoci Cres i Lošinj poznati su po osebujnim jelenima lopatarima. Za lov je potrebna posebna dozvola, a sve obavijesti mogu se dobiti u Lovačkom savezu Hrvatske u Zagrebu, ulica V. Nazora 61.

Planinarenje
Brojna raznolika planinska područja pogodna su za planinarenje, a  mnoge označene staze dokaz su njegove duge tradicije u Hrvatskoj. Planinarska sezona u našoj zemlji praktički traje čitavu godinu. Naše planine nisu visoke - Hrvatska je jedina zemlja na europskom Jugoistoku bez ijednog vrha iznad 2000 metara, ali po zanimljivosti im je malo ravnih. Posebne su atrakcije za planinare nacionalni park Risnjak, cijela planina Velebit, planine Gorskog kotara te brojna planinska izletišta nadomak većih gradova. Markacije su u planinama tipizirane: crveni krug s bijelom točkom u sredini. Tanka stabla iznimno se obilježavaju s dvjema usporednim crvenim linijama i bijelom linijom među njima. Oko 50 m prije križanja postavlja postavlja se oznaka x. U Hrvatskoj danas ima oko 250 vodiča društvenih izleta i ispitanih vodiča ljetnih i zimskih pohoda. Djeluju na amaterskoj osnovi, a  udruženi su u stanice vodiča. Stanice daju vodiče većim skupinama i manje iskusnim planinarima, pogotovu za orijentacijski ili tehnički teža područja. Većina stanica ima sjedište u pl. društvima, a neke su samostalne. Gorska služba spašavanja (GSS) - u slučaju nesreće u planini, stijeni, špilji ili nekom drugome nepristupačnom mjestu pomoć pružaju dobrovoljni članovi GSS. Alpinizam

Alpinistika - sve značajnije planine pripadaju dinarskom gorju i vapnenačke su građe - i ako se ne ističu osobitom visinom obiluju penjačkim problemima skoro svih stupnjeva težine. Kako su gotovo sve u blizini mora specifičnost im je da i u zimskom periodu omogućavaju uspone u gotovo ljetnim uvjetima npr. Kozjak, Biokovo, Paklenica u Velebitu gdje je stijena Anića kuka stekla međunarodni glas (tradicionalni proljetni skup alpinista).

Sportsko penjanje - za razliku od alpinistike, sportski penjači se penju bez ikakvih pomagala. Naša su najposjećenija penjališta Mlini, Dvigrad, Rovinj i Vranjska draga u Istri, Veli vrh u blizini Rijeke, Samarske stijene  u Gorskom kotaru, otok Unije, Paklenica i Tulove grede u južnom Velebitu, Stomorica kod Omiša, Marjan iznad Splita, Brela u blizini Makarske, Gorsko Zrcalo u Medvednici, Pokojec u Ivanščici i Kalnik. Glavna središta skijanja: Delnice, Mrkopalj, Platak (glavno skijaško središte riječkog područja), Tuk, Bjelolasica ( u Vrelu pod Bjelolasicom razvija se planinski sportsko-rekreacijski zimski centar “Bjelolasica”).