UNESCO 

Dubrovnik grad na jugu Hrvatske, administrativno središte Dubrovačko-neretvanske županije i jedno od najvažnijih povijesno-turističkih središta Hrvatske. Povijesna jezgra grada u Dubrovniku jedna je od najznačajnijih povijesnih urbanističkih cjelina u Europi. Svoj današnji oblik dobiva uglavnom tijekom 13. stoljeća. Ističu se: katedrala, crkva sv. Vlaha, franjevački i dominikanski samostan, Knežev dvor, palača Sponza i dr.

Povijesna jezgra Splita - Dioklecijanova palača sagrađena je oko 300. godine. Iz vremena njezine gradnje sačuvani  su: crkva sv. Duje (građena kao carski mauzolej), krstionica  sv. Ivana (građena kao rimski hram), Peristil. Dioklecijanova palača se sastoji od niza rimskih vila i dvorske, vojne, gradske i sakralne arhitekture. Na pravougaonom temelju sagrađena palača zauzimala je oko 30.000 m² (cca. 215 x 180 metara). Ogromni zidovi i tornjevi na svakom uglu, kao i još po četiri manja tornja na svakome zidu (osim na zidu prema moru), razgraničavali su ovu građevinu od ostale okoline.

Unutrašnjost palače sastojala se od jedne vodoravne (Decumanus) i jedne uspravne (Cardo) ulice, koja je palaču pravilno dijelila na četiri dijela: dva na sjeveru i dva na jugu. Iz kasnijih su epoha sačuvane romaničke, gotičke, renesansne i barokne sakralne i svjetovne građevine.

Povijesna jezgra Trogira je dio UNESCO-ovog popisa kulturne baštine od 1977. Trogir se smatra jednim od najbolje očuvanih gradova Mletačke Republike, a kritičar Bernard Berenson definirao je Trogir kao jedan od rijetkih gradova u kojemu je većina kulturne baština raspoređena na vrlo malom prostoru.

Starigradsko polje je uvršteno na listu svjetske baštine od 2008.g. Na ovom mjestu nasade vinograda i maslina ostali su "gotovo isti" od prve kolonizacije starih Grka i kako su jedinstveno svjedočanstvo geometrijskog sustava podjele zemlje koje se koristilo u antici.

Katedrala Svetog Jakova u Šibeniku je najvažniji spomenik renesanse Hrvatske, čija je gradnja počela 1431. Katedrala je dio UNESCO-ve svjetske baštine od 2000.

Eufrazijeva bazilika je najvrjedniji spomenik kulture u Poreču. Podignuta je na ostacima ranije trobrodne bazilike, u prvoj polovici 6. stoljeća, u vrijeme biskupa Eufrazija, čije ime nosi.

Nacionalni Park Plitvička jezera - pravi su biser prirode, najljepši u Hrvatskoj. Zbog jedinstvenosti i ljepote  1979. godine UNESCO je uvrstio Plitvička jezera u Listu svjetske baštine.

Prostrani šumski kompleksi, prirodne ljepote jezera i slapova, ekološki očuvanog okoliša, bogatstvo flore i faune, planinski zrak, kontrasti jesenjih boja, šumske staze i drveni mostići i još mnogo toga dio su neponovljive prirodne cjeline.

KATEDRALE
Katedrala Sv. Stjepana, Zagreb, Kaptol
Povijest ove crkve, ili bolje rečeno postojanje crkve na tom mjestu, počinje na prijelazu iz 11. u 12. stoljeće s gradnjom prve crkve u romaničkom stilu. U unutrašnjosti su brojna stara i vrijedna umjetnička djela. Katedrala je nekad bila opasana zidom i kulama, ali su kroz stoljeća mnogi dijelovi srušeni, zadnji godine 1907. Obnavljana i dograđivana u romaničkom, ranogotičkom, kasnogotičkom i neogotičkom stilu. Kako su neke obnove trajale i nekoliko stoljeća, na obnavljanim dijelovima primjetni su različiti stilovi, od svih spomenutih do renesanse i baroka.

Katedrala Sv. Duje, Split

U gradu podno Marjana, ističe se katedrala Sv. Duje, najstarija na svijetu (prije kristijanizacije mauzolej cara Dioklecijana). U 13.st. dobila je monumentalna drvena vrata s romaničkim reljefom Andrije Buvine, remek-djelo svjetske romaničke plastike. U 15.st. u njoj je sagrađena kasnogotička kapela i oltar sv. Staša, djelo Jurja Dalmatinca. Osim prekrasno izrađene propovjedaonice, oltara i rezbarenih romaničkih korskih sjedala iz 13.st., najstarijih u Hrvatskoj, katedrala ima bogatu riznicu relikvijara, crkvenog posuđa, evanđelistar iz 8.st., Supetarski kartular iz 11.st.

Katedrala Sv. Petra, Đakovo

Jedan od najznačajnijih sakralnih spomenika Hrvatske svakako je neoromanička katedrala Sv. Petra (1866.-1882.)  koja je postala simbolom Đakova i dominira njegovom vizurom. Trobrodna građevina od opeke s poprečnom lađom iznad koje se uzdiže 54 m visoka kupola. Na pročelju su dva zvonika visoka 84 m. U cjelosti predstavlja zamisao biskupa Josipa Jurja Strossmayera, rodoljuba, velikog ljubitelja umjetnosti.

Katedrala Sv. Jakova, Šibenik

Katedrala Sv. Jakova, čiju je gradnju 1441.  preuzeo Juraj Dalmatinac i vodio je tijekom tri desetljeća (dovršio je Nikola Firentinac početkom XVI.st.). Tu se miješaju elementi cvjetne gotike s nizom renesansnih rješenja. Juraj Dalmatinac, podižući 30-metarsku kupolu nad križištem, upotrijebio je osmerokutni tambur kao prijelaz od četverokutna temelja do kružnice kupole. Posebnu arhitektonsku i skulpturalnu vrijednost katedrale predstavlja krstionica, koju je majstor sagradio ispod središnje apside. Na apsidama je Juraj ostavio neizbrisiv trag svoje umjetnosti: friz od 72 ljudske glave u naravnoj veličini, friz izvanrednih renesansnih portreta.

Katedrala Sv.Stjepana
Hvar

Katedrala Sv. Stjepana sagrađena u XVI. i XVII.st. na mjestu benediktinske opatije iz XII.st. i prethodne gotičke katedrale iz XIV. st. Od stare katedrale sačuvao se gotički prezbiterij, dvije propovjedaonice iz XV. st., kameni poliptih sa svecima te reljefi “Bičevanje” i “Navještenje” iz XV. st. Današnja katedrala je trobrodna bazilika s trolisnim zabatom na renesansno-baroknom pročelju. Uz katedralu je renesansni zvonik iz XVII. st.