Nacionalni park Brijuni

Uzduž zapadne istarske obale, nasuprot Pule proteže se skupina Brijuna, s 14 otoka i otočića ukupne površine 736 hektara, od koje najviše otpada samo na jedan otok – Veli Brijun.

Sadašnje granice Nacionalnog parka utvrđene 1999. Godine obuhvaćaju kopno i okolno more s podmorjem te je ukupna površina oko 33,9 km2. Dužina obalne linije svih otoka iznosi čak 46,8km. Obale su većinom niske i kamenite ali lako pristupačne zbog horizontalne slojevitosti stijena, a u nekim uvalama mjestimično ima šljunka i pijeska. Zbog svojih prirodnih obilježja Brijuni su proglašeni Nacionalnim parkom, površine 3000 hektara, jer je njegovim granicama obuhvaćeno i okolno more.

Obradom nekada poljoprivrednih površina i krčenjem dijela šumskih površina te njihovim oblikovanjem u pejzažne parkove s prostranim otvorenim travnjacima stvoren je prekrasan krajolik jedinstven na hrvatskoj obali Jadrana. Od autohtonih prirodnih vrijednosti Briona treba istaknuti njihov biljni pokrov – prava sredozemna zajednica hrasta crnike i makije – pojedina stabla crnike visoka su do15 m, promjera do 60 cm, a zelenika i planika dosežu 12 m i promjer do 30 cm. Na Velom Brijunu stvoren je zanimljiv pejzažni park, uz domaće i unesenim vrstama – libanonskim cedrovima, palmama, bambusima i eukaliptusima.

Životinjski svijet na brijunskim otocima, posebno na Velikom Brijunu pored autohtonih životinja obogaćen je i mnogobrojnim unešenim vrstama koje nisu svojstvene ovom staništu, ali su se dobro aklimatizirale zahvaljujući idealnim mikroklimatskim uvjetima. Na pašnjacima Velog Brijuna posjetioci mogu promatrati unesenu divljač: jelene, muflone, fazane i paunove. U ograđenom prostoru smješten je raznolik životinjski svijet. Brijuni su prvorazredan i kulturno-povijesni prostor – od srednjeg neolitika do danas čovjek je ondje boravio i ostavljao tragove svog života. Zanimljiv i bogat rimski i bizantski povijesni sadržaj.