Krapinsko-Zagorska

Grb Krapinsko-Zagorska županijaOpći podaci o županiji:
Površina: 1 229 km²
Broj stanovnika: 142 432 (podaci 2001.g.)
Broj gradova: 7
Broj općina: 25
Sjedište županije Krapina

Krapininsko-zagorske županija zasebna je geografska cjelina koja se pruža od vrhova Macelja i Ivančice na sjeveru do Medvednice na jugoistoku. Zapadna granica, ujedno i državna s Republikom Slovenijom, je rijeka Sutla, a istočna granica je vododjelnica porječja Krapine i Lonje. Kroz županiju prolazi autocesta A2 Zagreb–Macelj, dio europske ceste E59 koja povezuje Hrvatsku sa zemljama srednje Europe. Područjem Krapininsko-zagorske županije vlada kontinentalni tip klime koji karakteriziraju umjereno topla ljeta i dosta kišovite i hladne zime.

"Zagorski bregi", sačuvana, nedirnuta priroda, oduvijek je privlačila ljude koji su tražili opuštanje van gradske gužve, užurbanog života, a i tijekom stoljeća mnogi bogati plemići gradili svoje dvorce i "ladanjske kuće", uklapajući, najčešće razigranu baroknu arhitekturu, u zelenilo nedirnute prirode. Termalna vrela u upotrebi još od antičko - rimskog doba, bogati termalni izvori pretvoreni su vremenom u poznata izletišta, s izgrađenim termalnim bazenima i pratećom infrastrukturom.  Visok potencijal za razvoj seoskog turizma, u koji je uključena i ponuda poznatih domaćih specijaliteta, uz ponudu lovnog turizma privlački monoge posjetioce u "Zagorje zelene".

U polupećini, na brdu Hušnjakovu kod Krapine, nalaze se ostaci diluvijalnog Krapinskog pračovjeka (Homo Neandertaliensis Krapiniensis 40.000 - 30. 000 godina prije Krista). To je jedno od najvećih nalazišta u svijetu i jedino u ovom dijelu Europe. Pronađeni paleolitički artefakati u Krapini, u Vindiji kod Donje Voće i dr. upućuju na prethistorijsku naseljenost Hrvatskog zagorja. Posjetiocima se na ovim paleontološkim spomenicima prirode pomoću skulptura nastoji rekonstrirati i dočarati život iz tog davnog doba.Krapina je sjedište Krapinsko-zagorske županije. Smještena je u dolini Krapinice. Naseljena je već od prethistorijskog doba, a prvi put se spominje 1193. godine.

Posjetitelju će otkriti djelomice očuvanu srednjovjekovnu utvrdu, barokni franjevački samostan, crkve i mnoge druge znamenite stare zgrade te posebno bogate muzeje.

Zagorje je kraj slikovitih i obrađenih brežuljaka, niskih brda i šumaraka. Ono je “zeleni perivoj” s mnoštvom dvoraca i kurija, s najvrednijim crkvenim građevinama hrvatskog baroka i skromnih “zagorskih hiža”. Kraj kajkavskog govora jedan je od najljepših i najromantičnijih dijelova Hrvatske. Kraj koji obiluje prirodnim ljepotama i zanimljivostima kao stvoren je za odmor i rekreaciju tijekom cijele godine: planinarenje, plivanje, skijanje, lov i ribolov. Kroz najbogatije spomeničko područje u Hrvatskoj, uz renomirana izletišta i termalne  izvore u šumovitim kotlinama s otvorenim i zatvorenim bazenima Zagorje nudi i bogatstvo kulinarskih specijaliteta u ponudi niza ugostiteljskih objekata.