Opći podaci RH

Površina: 56,538 km2
Teritorijalne vode: 31,000 km2
Dužina kopnene granice: 2,028 km
Stanovništvo (popis iz 1991): 4,784,265
Broj stanovnika/km2: 84,6
Vjeroispovijest: pretežito rimokatolici (85%)
Granični prijelazi - prometna karta RH

Glavni grad: Zagreb (950.000 stanovnika)
Jezik: hrvatski; pismo: latinica
Politički sustav: parlamentarna demokracija
Valuta: kuna (kn) 1 kuna (100 lipa = 1 kuna)
Pozivni broj: ++385
Napon: 220V, 50Hz.

Sabor RHHrvatska se regionalno dijeli na: Centralnu Hrvatsku, Slavonija i Baranja, Istra, Kvarner, Gorski kotar i Lika, Sjeverna Dalmacija, Srednja Dalmacija i Južna Dalmacija.

Naseljenost
U Hrvatskoj ima gusto i rijetko naseljenih područja. Najgušće su naseljeni gradovi i dijelovi oko Zagreba, Splita, Rijeke, i Osijeka, a najrjeđe Gorski kotar, Lika i Dalmatinska zagora.

Geografski položaji i granice
Republika Hrvatska nalazi se na istočnoj obali Jadranskog mora, a njezino zaleđe proteže se od obronaka Alpa, te duboko u Panonsku nizinu do obala Dunava i Drave. Teritorijalno zauzima 56.538 četvornih kilometara, od čega 5.790 kilometara čini obala s otocima. Površina teritorijalnih voda, uključujući 1.185 otoka, otočića i hridi, doseže 31.000 četvornih kilometara. U Hrvatskoj su tri geografske cjeline - mediteranska, planinska i panonska. Na zapadu Hrvatska graniči s talijanskim Jadranom, na sjeverozapadu i sjeveru sa Slovenijom, na sjeveru i sjeveroistoku s Mađarskom. Na istoku graniči s pokrajinom Vojvodinom (unutar Srbije), na jugu s Bosnom i Hercegovinom te na krajnjem jugu s Crnom Gorom.

Dužina kontinentalne granice
Slovenija: 501 km; Mađarska: 329 km; Srbija: 241 km; Bosna i Hercegovina: 932 km; Crna Gora: 25 km

Nacionalna i sveučilišnaGradovi
Republika Hrvatska ima ukupno 6 694 naselja: 205 gradova i 6 489 mjesta. U gradovima živi 57,1% stanovništva, a na selu 42,9%. Četiri grada imaju više od 100 000 stanovnika. Najveći grad je Zagreb s oko 900 000 stanovnika, po veličini slijede Split sa 190 000, Rijeka sa 170 000, i Osijek sa 105 000 stanovnika. Šest gradova (Zadar, Slavonski Brod, Velika Gorica, Pula, Sisak, Šibenik) imaju između 50 000 i 80 000 stanovnika (popis 2001.g.). Gradovi uglavnom pripadaju dvama kulturno-arhitektonskim stilovima: mediteranskom (u obalnom području) i srednjo-europskom (na kontinentalnom području).

Klima
U Hrvatskoj prevladavaju umjerene klimatske prilike s dobro izražena sva četiri godišnja doba. Ljeta nisu nesnošljivo vruća, izrazite zimske hladnoće su rijetke, a kada se pojavljuju, traju kratko, dok su proljeće i jesen ugodna godišnja doba. U užem primorskom pojasu i na otocima klima je mediteranska, blage i vlažne zime, toplog, suhog i sunčanog ljeta. Zagoru krasi submediteranska klima sa nešto hladnijom zimom i žarkijim ljetom. Sjeverni istočni dijelovi Hrvatske imaju umjerenu kontinentalnu klimu, gdje su ljeta topla, ali nisu kao u primorju jer su česti grmljavinski pljuskovi. Zimi se snijeg zadržava na tlu 25-40 dana u godini, a samo na višim gorskim dijelovima više od 40 dana.

Hrvatski Jadran more tisuću otoka
Jadransko more dugo je 870 kilometara, a široko najviše 210 kilometara. Ono se ubraja u jedno od najljepših svjetskih mora. Karakterizira ga visok stupanj slanoće, osobita čistoća i toplina.

Hrvatski turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih grana Republike Hrvatske. Povijest turizma u Hrvatskoj seže do sredine 19. stoljeća u razdoblje oko 1850. godine. Uspješno se razvijao sve do današnjih dana, a danas je Hrvatska jedna od najposjećenijih i najvažnijih turističkih odredišta Sredozemlja.