Pula

Pula - CroMapsPula je grad i luka na jugozapadnoj obali istarskog poluotoka, smješten na obalnoj ravnici okruženoj sa "sedam brežuljaka" (Kaštel, Zaro, Arena, Sv. Martin, Opatija Sv. Mihovila, Mondipola i kontrada Sv. Ivan), u unutrašnjosti dobro zaštićenoga, dubokog zaljeva. U njemu živi oko 60.000 stanovnika. Cestovnim, željezničkim i zračnim vezama Pula je dobro povezana s unutrašnjošću zemlje i inozemstvom te morskim putem sa svim većim jadranskim lukama.

Grad ima mjesta za oko 10.000 gostiju, a okolica (Medulin, Puntižela, Fažana, Brijuni, Premantura za još oko 20.000. Većina turističkih objekata nalazi se u turističkim naseljima Verudela i Zlatne stijene. Turističko naselje Verudela smješteno je na istoimenom poluotoku obraslom pinijama, a u neposrednoj blizini grada.

Tu su smještena četiri hotela, apartmansko naselje, vile i paviljonsko naselje. Uz njih su četiri otvorena bazena, plaže sa objektima za rekreaciju, restorani, galerije, prodavaonice prehrambenim proizvodima, suvenirima i modnom odjećom. Sportski park u naselju ima velik broj teniskih igrališta. "Zlatne stijene" su smještene uz obalu pred kojom se prostire nepregledna pučina Jadranskog mora. U naselju je jedan hotel, apartmansko naselje i dva paviljonska naselja. Uz njih je športski park sa tenis igralištima i veliki disco club u unutrašnjosti jedne piramide.

Grad je bio opasan zidinama s desetak vrata. One su uglavnom srušene početkom XIX. st., a sačuvani su neki ulazi. Slavoluk Sergijevaca nalazi se na kraju ulice (Via Sergia) kojom se s Foruma kreće prema istoku. Bio je prislonjen na gradska vrata (Porta Aurea), pa je bogati klesarski ukras dobio samo njegov zapadni, vidljivi dio. Podigla ga je, o svom trošku, Salvia Postuma Sergi u počast trojici svojih rođaka koji su potkraj I. st. prije Krista obavljali visoke činovničke dužnosti u Puli. Prema natpisu na slavoluku, sagrađen je između 29. i 27. god. prije Krista. Taj impresivni spomenik antičke kulture stoljećima je motiv mnogim vrhunskim, osobito talijanskim umjetnicima, kao na primjer Michelangelu. Prema sjeveru nalaze se još dvoja sačuvana antička gradska vrata: Herkulova i Dvojna vrata. Izvan gradskih zidina nalazile su se nekropole, s kojih se mnogi ulomci čuvaju u Arheološkom muzeju, a nedaleko od Dvojnih vrata pronađeni su tragovi grobne građevine, osmerokutnog mauzoleja sagrađenoga u I-II. st. poslije Krista. Forum, središnji trg antičke i srednjovjekovne Pule, nekoć je bio obrubljen arkadama s kipovima i reljefima, a na sjevernoj su strani bili hramovi. Do danas je potpuno sačuvan Augustov hram, sagrađen između 2. god. prije Krista i 14. god. poslije Krista.

Na istočnom obronku brežuljka Kaštela unutar gradskih zidina sačuvani su ostaci temelja scenske zgrade i dijelovi gledališta maloga rimskog kazališta (od arhitekture velikoga, smještenoga izvan zidina, nije sačuvano ništa bitno, a u Arheološkom muzeju čuva se ulomak njegove reljefne oplate). Blizu kazališta nalazi se zgrada Arheološkog muzeja Istre, u kojoj se uz spomenike iz prethistorije i ranoga srednjeg vijeka čuvaju brojni spomenici antike nađeni na području Pule i Istre.Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije nalazi se uz glavnu cestu koja je od Flavijeve ceste vodila prema Forumu. Istočno od katedrale bila je crkva sv. Tome, sagrađena u V. st., primjer dvojnoga crkvenog kompleksa, kakve inače nalazimo u Istri. Južno od Foruma, uz gradske zidine, u prostoru koji je danas park između Ribarske i Opatijske ulice, nalazila se benediktinska opatija sv. Marije Formose, sagrađena u VI. st., za vladavine bizantskog cara Justinijana, a napuštena i srušena u XVI. st. Stupovi i mramorna oplata dijelom su ugrađeni u crkvu sv. Marka u Veneciji. Od opatije je do danas sačuvana samo još jedna od dviju kapela koje su se nalazile uz oltarni prostor.

Pravoslavna crkva sv. Nikole, smještena na sjevernim padinama Kaštela, još je jedan spomenik bizantske arhitekture u Puli. Sagrađena je u drugoj polovici VI. st., a sa svojom je poligonalnom apsidom također primjer tipične ravenske arhitekture. U crkvi je ikonostas iz XVIII. st., djelo grčkog majstora Tomiosa Batosa. Franjevačka crkva sv. Franje Asiskog i samostan uz nju nalaze se na jugozapadnoj padini Kaštela, a sagrađeni su u XIV. st. Crkva je nastala 1314. god. i ima značajke prijelaznoga romaničko-gotičkog stila.

Oblikom je jednostavna i stroga, kao što i dolikuje crkvi prosjačkog reda. Na glavnom oltaru je veliki drveni, pozlaćeni poliptih iz sredine XV. st. Na središnjem je polju visoki reljef Bogorodice s Kristom, a sa strane i u redu iznad reljefa ukupno je 12 svetačkih likova. Poliptih završava izrezbarenim gotičkim fijalama. Samostan ima klaustar s ranorenesansnim stupovima, sagrađen u XV. st. Gradska vijećnica, smještena na Forumu, osebujna je mješavina stilova: od zida antičkoga Dijanina hrama ugrađenoga u stražnji zid, preko romaničko-gotičkih elemenata (temeljito je pregrađena 1296.god. ) do elemenata renesanse.